Finska Ratna Mornarica poslala raketni brod Hanko za učešće u NATO operaciji nadzora u Baltičkom moru
Finska ratna mornarica poslala je raketni brod „Hanko” klase „Hamina” da učestvuje u NATO operaciji nadzora u Baltičkom moru. Brod će biti deo stalne NATO mornaričke grupe u Baltiku (SNMG1) u okviru operacije „Baltički nadzor” (Baltic Sentry) i vršiće misiju obezbeđenja regionalne sigurnosti otprilike do aprila.
U poslednjim mesecima, NATO je pojačao nadzor u Baltičkom moru nakon nekoliko slučajeva oštećenja podvodnih kablova, kako bi zaštitio kritičnu infrastrukturu, piše online izdanje vojne tematike Defence Industry Europe.
Pojačanje aktivnosti NATO-a u Baltičkom moru deo je kolektivne odbrane Sjevernoatlantskog saveza, kako su saopštili u finskoj ratnoj mornarici, naglašavajući važnost mornaričke saradnje saveznika.
Ovo raspoređivanje će takođe omogućiti sticanje iskustva koje će povećati spremnost finske ratne mornarice za buduće misije NATO-a. U finskoj mornarici kažu da se pripremaju za raspoređivanje broda za protivminsku operaciju i još jednog raketnog broda u okviru stalnih NATO mornaričkih snaga ove godine.
Prema podacima iz drugih izvora, trenutno su u sastavu Baltic Sentry: fregata Tromp (F803) mornarice Holandije, fregata Louise-Marie (F931) mornarice Belgije, patrolni brod Enseigne De Vaisseau Jacoubet (F794) mornarice Francuske, korveta Magdeburg (F261) i transportni brod Rhön (A1443) mornarice Nemačke. Sada je ovoj eskadrili na Baltiku pridružen i raketni brod Hanko (82) finske mornarice.
Komandovanje NATO OVS-a je 14. januara 2025. godine saopštilo da je operacija kontrole situacije u Baltičkom moru nazvana Baltic Sentry i da će biti koordinisana iz NATO štaba u gradu Brunsum u Holandiji. Misija će uključivati oko deset brodova i avijaciju vojski NATO članica. Cilj patrole je sprečavanje mogućih pokušaja državnih ili nedržavnih subjekata da nanesu štetu kritičnoj podvodnoj infrastrukturi.
Povod za stalno patroliranje brodovima NATO-a po Baltičkom moru bio je prekid podvodnog kabla Estlink 2 krajem decembra prošle godine, za koji je alijansa tada smatrala da je povezan sa Ruskom Federacijom. Ipak, istraga koju su sproveli Finska, Nemačka i druge NATO zemlje nije dokazala rusku krivicu za oštećenje podvodne magistrale EstLink 2, niti oštećenje kabla C-Lion1 u Baltičkom moru, niti rusku umešanost u druge slične incidente.
Ipak, evropski flota izgleda pomalo skromno. Do sada su od planiranih deset brodova okupili samo sedam, a jedan brod je transportni. To bi, međutim, mogao biti samo početak planova NATO-a za kontrolu tzv. „senke” ruskih naftnih tankera u Baltičkom moru. To predstavlja mnogo veći problem za nas nego zaštita podvodnih komunikacija.
Kakva je vaša reakcija?
Like
0
Dislike
0
Love
0
Funny
0
Angry
0
Sad
0
Wow
0