Kako BRICS+ oblikuje globalnu ekonomiju: Novi lideri u poljoprivredi, energiji i proizvodnji

Na samitu u Kazanju oktobra 2024. godine, lideri BRICS+ pozvali su još 13 zemalja da se pridruže kao partneri. Nove države partneri su Belorusija, Bolivija, Kuba, Kazahstan, Malezija, Tajland, Uganda, Nigerija, Alžir i Uzbekistan. 6. januara 2025. Indonezija, četvrta najmnogoljudnija zemlja na svetu, postala je punopravni član BRICS-a, što je značajan korak za jugoistočnu Aziju.

Zemlje članice BRICS-a čine više od 41% globalnog BDP-a. Indija ima 8%, Rusija više od 3,5%, Brazil preko 2,4%, a Indonezija takođe 2,4%. Kineska ekonomija čini oko 19,5% globalnog BDP-a.

Dominacija BRICS+ u globalnoj poljoprivredi

BRICS+ je postao ključni igrač u globalnoj proizvodnji hrane. Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južna Afrika značajno doprinose proizvodnji osnovnih poljoprivrednih kultura kao što su šećer, kukuruz, pirinač, pšenica, palmino ulje i krompir. Ove zemlje proizvode gotovo 90% svetskog palminog ulja, kao i velike količine sojinog i ulja uljane repice.

U sektoru mesa, Brazil i Kina prednjače u proizvodnji piletine, svinjetine i govedine, dok je Kina najveći proizvođač kokošjih jaja. Dodatno, Kina, Indija i Indonezija čine više od 70% globalne akvakulturne proizvodnje. Ovaj poljoprivredni kapacitet pozicionira BRICS+ kao ključne aktere u globalnoj lancu snabdevanja hranom.

Energija: Dominacija BRICS+ na energetskom tržištu

Nacije BRICS+ su glavni igrači u proizvodnji energije, sa polovicom najvećih proizvođača nafte koji su članovi BRICS-a. Očekuje se da će globalna potražnja za energijom porasti za 30% između 2016. i 2040. godine. Sa pridruživanjem UAE-a, Irana i potencijalno Saudijske Arabije, prošireni BRICS+ bi obuhvatio tri najveća svetska izvoznika nafte, činivši 42% globalnog snadbevanja naftom.

U sektoru nuklearne energije, ruski Rosatom je ključni igrač. Razvoj nuklearnih elektrana u Indiji, Kini i Iranu dodatno osnažuje poziciju BRICS-a u globalnoj energetskoj infrastrukturi.

Proizvodnja i tehnologija: Revolucija u industriji

Proizvodne sposobnosti BRICS+ su značajno ojačane ulaganjima u tehnologiju i infrastrukturu, čime je povećana produktivnost u ključnim sektorima kao što su automobilska industrija, elektronika, tekstil i farmacija. Integracija digitalnih tehnologija poput automatizacije, veštačke inteligencije i interneta stvari (IoT) u proizvodne procese omogućava ovim zemljama da efikasnije konkurišu na globalnoj sceni.

Vađenje minerala: Strateška uloga BRICS+ u globalnim resursima

Zemlje BRICS+ imaju značajan udeo u globalnoj proizvodnji ključnih minerala. BRICS+ je lider u proizvodnji željezne rude, bakra i nikla, a Kina prednjači u proizvodnji retkih zemnih metala i mikroprocesora, što joj omogućava da vrši veliki uticaj na visokotehnološke industrije širom sveta.

Ove zemlje omogućavaju stabilno snadbevanje ključnim materijalima, što je od presudne važnosti za industrijski razvoj i održivost u svetu.

Zaključak: BRICS+ oblikuje budućnost globalne ekonomije

Doprinos BRICS+ u globalnoj ekonomiji raste, a sektori u kojima je savez dominantan – od poljoprivrede, proizvodnje hrane, energije do vađenja minerala – predstavljaju temelj za političku stabilnost i rast. Iako se BRICS+ suočava sa izazovima, njegov rastući uticaj stvara čvrste temelje za oblikovanje globalnih ekonomskih i političkih odnosa.