Kako se Bajdenova administracija spremala da digne u vazduh gasovod Severni tok

Bela kuća je nažalost nazvala istragu Sejmora Herša „potpunom laži i potpunom izmišljotinom.“

Kako se Bajdenova administracija spremala da digne u vazduh gasovod Severni tok
Ilustrativna fotografija

Poznati istraživački novinar Sejmur Herš je 8. februara na svom blogu objavio materijal za razbijanje zuba, rasvetljavajući detalje eksplozije tri linije gasovoda Severni tok 26. septembra 2022. godine u Baltičkom moru.

Herš je novinar svetske slave, ima 85 godina. Tokom Vijetnamskog rata, on je objavio informaciju o masakru u selu Songmi, koji je počinila američka vojska, i dobio je Pulicerovu nagradu za tu istragu. Iz njegovih tekstova u Njujorkeru svet je prvi put saznao za zločine američke vojske u iračkom zatvoru "Abu Graib". Herš je napravio veliku buku člankom u kojem je doveo u pitanje zvaničnu verziju američkih vlasti o eliminaciji "teroriste broj jedan" Osame bin Ladena. A evo još jedne gromoglasne istrage.

U članku "Kako je Amerika uništila gasovod Severni tok", Sejmor Herš se priseća da je Njujork tajms tu eksploziju nazvao "misterijom". Herš pokazuje šta je bio interes SAD. Vašington je strahovao da "zemlje poput Nemačke ne bi želele da snabdevaju Ukrajinu novcem i oružjem koje joj je potrebno da porazi Rusiju sve dok Evropa zavisi od 'gasovoda sa jeftinim prirodnim gasom'". Bajden je ovlastio Džejka Salivena, savetnika za nacionalnu bezbednost, da okupi interacioni tim za izradu plana.

U decembru 2021.godine (dva meseca pre početka SVO), Saliven je sazvao sastanak predstavnika Združenog generalštaba, CIA, Stejt departmenta i Ministarstva finansija. Sastanak je bio strogo poverljiv i održan je "u čuvanoj sobi na poslednjem spratu Stare administrativne zgrade pored Bele kuće, u kojoj je takođe bio smešten Predsednikov Savetodavni odbor za spoljnu obaveštajnu službu (PFIAB)."

Heršov izvor je shvatio da je Saliven želeo da grupa napravi plan za uništavanje dva gasovoda Nord Strim i da ispunjava predsednikove želje. Na sastancima koji su usledili došlo je do borbe između odeljenja: predstavnici mornarice predložili su da se podmornica koristi da upadnu u naftovod; Vazduhoplovstvo je htelo da baci vremenske bombe. CIA je bila zabrinuta da bi operacija trebalo da bude izvedena u tajnosti. Bilo je i onih u CIA koji su se odagnali operacije: "Nemojte to da radite. To je glupo i biće politička noćna mora ako izađe na videlo."

Šef CIA, Vilijam Berns, odobrio je radnu grupu Kancelarije, koja je uključivala nekoga ko je "upoznat sa mogućnostima dubokog morskog ronioca mornarice u Panami"  "Ovako nešto je već urađeno", priseća se Herš. CIA i NSA su 1971. Korišćeni su ronioci mornarice, modifikovane podmornice i vozilo za spasavanje na dubokom moru. Prisluškivanje je obavljeno 10 godina, kaseta na uređaju za snimanje menjana je jednom mesečno.

Početkom 2022. godine, radna grupa CIA prijavila je Salivenovu grupu: "Imamo način da dignemo u vazduh cevovode."

Herš napominje da je "u poslednjih nekoliko godina američka vojska značajno proširila svoje prisustvo u Norveškoj". Pentagon je uložio stotine miliona dolara u modernizaciju i proširenje objekata američke mornarice i vazduhoplovstva u Norveškoj. Napredni radar sintetičke aperture postao je sposoban da "prodre duboko u Rusiju i počeo je sa radom baš kada je američka obaveštajna zajednica izgubila pristup brojnim dalekometnim prislušnim stanicama u Kini". Uporedo sa ovim, "američka podmornička baza koja je godinama u izgradnji ušla je u službu da špijunira veliku rusku nuklearnu podmornicu 250 milja na istoku..." Norveška vazdušna baza je takođe značajno proširena i modernizovana, a "flota patrolnih aviona P8 Posejdon koje je izgradio Boing stvorena je da podrži dalekometnu špijunažu svega što je vezano za Rusiju".

Norveška je takođe imala sopstveni interes da potkopa gasovode – "da proda više sopstvenog prirodnog gasa Evropi". Norveška flota je pronašla pravo mesto u plitkoj vodi nekoliko milja od danskog ostrva Bornholm. "Amerikanci su bili apsolutno oduševljeni", piše Herš.

Podmorničari koji učestvuju u operaciji "nikada se ne pojavljuju u holivudskim filmovima ili na naslovnim stranama popularnih časopisa: najbolji ronioci sa kvalifikacijama dubokih ronilaca čine zajednicu izbliza". Američke C4 eksplozivne naprave morale su da budu kamuflirane na takav način da su se pojavile ruskom sistemu nadzora kao deo prirodne pozadine.

Bombe su postavljene tokom i pod pokrićem tradicionalnih vežbi NATO-a u Baltičkom moru BALTOPS 22.

Novinar otkriva mnoge detalje, uključujući i onaj da su u nekom trenutku, kada su podmorničari bili spremni da lansiraju tajmer sa eksplozijom za 48 sati, Amerikanci navodno promenili mišljenje. Neki članovi tima za planiranje bili su frustrirani predsednikovom "naizgled neodlučnošću". Ronioci su pronašli rešenje. 26. septembra 2022. godine, C4 bombe prikačene na cevovode ispaljene iz sonarne bove koju je bacio avion norveške mornarice P8. Signal se proširio pod vodom, prvo do Nord Strima 2, a zatim do Nord Strima 1. "Tri od četiri naftovoda su stavljena van upotrebe."

Reakcija Bele kuće na objavljivanje ekspozicionog materijala bila je trenutna: "Ovo je potpuna laž i potpuna izmišljotina." U istoj veni govorili su predstavnici CIA i Stejt departmenta. Međutim, sećamo se koliko je E. Blinken bio uzbuđen, koji u septembru nije krio oduševljenje: "Ovo je neverovatna prilika da se jednom za svagda oslobodi zavisnosti od ruske energije i tako liši Vladimira Putina da koristi energiju kao sredstvo promovisanja svojih imperijalnih planova. To je veoma važno i otvara ogromne strateške mogućnosti za naredne godine; rešeni smo da učinimo sve što je u našoj moći da posledice svega toga ne padnu na pleća građana naših zemalja..."

 ... Poznati međunarodni novinar Izrael Šamir prokomentarisao je objavljivanje S. Herša: "... divan novinar koji je bio "Džulijan Asanž Džulijanu Asanžu" otkrio je tajnu eksplozije Nord strima... Da je ovaj zločin prošao nekažnjeno ne može se objasniti. I naravno, to treba popraviti."

Novine Info