Kina pokreće prvu bolnicu za obuku AI u svetu
Kina je otvorila prvu bolnicu sa veštačkom inteligencijom na svetu, a istraživači koji stoje iza projekta tvrde da doktori roboti koji rade u ustanovi mogu da leče hiljade virtuelnih pacijenata dnevno koristeći velike jezičke modele (LLM).
Istraživači veruju da će virtuelni objekat, koji će se koristiti za obuku doktora u simuliranom okruženju, a ne kao stvarna bolnica, moći uštedjeti milione svojom autonomnom interakcijom s pacijentima. Očekuje se da će biti u potpunosti operativan do nekog vremena sledeće godine i rezultat je šestomesečnog istraživanja i razvoja istraživača sa Univerziteta Tsinghua u Pekingu.
Ustanova može da leči više od 10.000 pacijenata za nekoliko dana, što je nešto za šta kažu da bi ljudskim lekarima trebalo dve godine da to urade. Uključuje 14 AI doktora „agenata“ i četiri medicinske sestre u okruženju koje je stvoreno da oponaša zdravstvenu praksu u stvarnom svetu kako bi studentima medicine pružilo okruženje za obuku bez rizika.
Kineski istraživači izveštavaju da testovi pokazuju da njihovi agenti doktora s veštačkom inteligencijom mogu postići stopu tačnosti od više od 93 posto na službenim pitanjima medicinskog ispita u SAD-u. Oni mogu simulirati celi proces dijagnosticiranja i lečenja pacijenata od raznih bolesti, od konsultacija i pregleda do dijagnoze, lečenja i praćenja.
U ustanovi će studenti medicine moći iskusiti mogućnosti napredne obuke lečeći virtuelne pacijente i smišljajući planove lečenja, a da ne dovode zdravlje stvarnih pacijenata u opasnost ako donesu pogrešne odluke. Istraživači sa univerziteta rekli su da je njihov bolnički grad AI sposoban simulirati i prognozirati brojne medicinske situacije, uključujući izbijanje zaraznih bolesti.
AI se pokazao kao vredan u mnogim područjima medicine
Iako ideja o bolnicama opremljenim doktorima sa veštačkom inteligencijom može zvučati pomalo zastrašujuće, vredno je napomenuti da postoji nedostatak doktora širom sveta. Mnogi od onih na terenu su izuzetno prezaposleni, što može ugroziti kvalitet njege koju pružaju. Ova vrsta podrške mogla bi omogućiti doktorima da bolje usmere svoje napore na područja zdravstvene zaštite s kojima veštačka inteligencija ne može upravljati.
AI je već stekla ime u zdravstvenim funkcijama kao što su prediktivna analitika i medicinsko snimanje i dijagnostika. Stručnjaci predviđaju da bi veštačka inteligencija u zdravstvu mogla biti industrija vredna 188 milijardi dolara do kraja ove decenije s obzirom na njenu brojnu upotrebu u medicini. Pokazao je posebno obećanje za dijagnostiku. Na primer, IBM-ov Watson dijagnosticira bolesti srca bolje od kardiologa, dok aplikacije za pametne telefone mogu otkriti rak kože s neverovatnom preciznošću. Nacionalna zdravstvena služba Velike Britanije koristi chat botove kako bi ljudima davala medicinske savete.
Studija objavljena u časopisu JAMA Network Open analizirala je kako dijagnoze doktora upoređuju sa dijagnozama ChatGPT-a. Utvrđeno je da su doktori koji su koristili ChatGPT-4 i konvencionalne resurse radili nešto bolje od onih doktora koji su se oslanjali samo na konvencionalne resurse, ali u slučajevima kada je ChatGPT korišten sam bez inputa lekara, bio je bolji od lekara. Chatbot je dobio ocenu tačnosti od 90 posto, dok su doktori koji su radili s chatbotom imali prosečnu ocenu od 76 posto, a oni koji ga uopšte nisu koristili imali su prosečnu ocenu od 74 posto.
Iako će u zdravstvu uvek biti mesta za ljudske doktore, kada su u pitanju zadaci kao što je dijagnoza, ova tehnologija pokazuje neverovatno obećanje. Iako bi njegove rezultate uvek trebali pregledati obučeni medicinski stručnjaci, on bi mogao pomoći da se eliminišu ljudske greške i pogrešna intuicija i poboljšaju ishodi pacijenata.