Stranci poseduju četvrtinu Crne Gore: Najviše nekretnina drže Srbi i Rusi

Stranci poseduju desetine hiljada nekretnina u Crnoj Gori, najviše na severu i primorju, a među njima prednjače državljani Srbije, Rusije i Bosne i Hercegovine. Prema podacima Uprave za nekretnine, više od 94.000 parcela i 50.000 objekata je u vlasništvu stranih državljana, što svedoči o rastućem interesovanju za ulaganja u crnogorsko zemljište i objekte.

Kako je za Forbes Crna Gora rekao direktor Uprave za nekretnine Marko Bulatović, najviše stranog zemljišta nalazi se u severnim opštinama (Pljevlja, Nikšić, Plužine, Kolašin, Žabljak), dok je većina objekata locirana duž crnogorskog primorja (Budva, Herceg Novi, Ulcinj, Kotor, Tivat).

Najbrojniji strani vlasnici:

• Srbija – 15.038

• Ruska Federacija – 4.529

• Bosna i Hercegovina – 2.474

• Nemačka – 2.243

• Turska – 1.319

• SAD – 1.148

• Hrvatska – 877

• Ukrajina – 847

• Kosovo – 713

• Velika Britanija – 620

Ukupan broj stanova u Crnoj Gori prema popisu iz 2023. godine iznosi 392.909, što znači da stranci poseduju oko četvrtine ukupnih nekretnina.

Vlasništvo stranaca u brojkama:

• Parcele i delovi parcela: 94.090

• Ukupna površina zemljišta: 34.213 hektara

• Objekti i posebni delovi objekata: 50.071

• Ukupna površina objekata: 2.705.283 m²

Pod kojim uslovima stranac može kupiti nekretninu?

Zakon o svojinsko-pravnim odnosima omogućava stranim fizičkim i pravnim licima da steknu pravo svojine na nekretninama. Od marta 2025. godine, članice EU mogu da stiču pravo pod istim uslovima kao i domaći građani, ali će se to primenjivati tek od dana pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji.

Problemi sa katastrom i izazovi digitalizacije

Bulatović ističe da je usaglašavanje podataka u katastru među glavnim izazovima. Započet je proces digitalizacije koji bi trebalo da omogući brži upis vlasništva, veću pravnu sigurnost i elektronsku razmenu podataka sa drugim državnim institucijama.

Poseban problem predstavljaju nelegalni objekti. Njihov broj još nije konačno utvrđen i čeka se orto-foto snimanje terena kako bi se precizno evidentirali.

Perspektive i ciljevi Uprave za nekretnine:

• Završetak procesa digitalizacije katastra

• Povećanje pravne sigurnosti u prometu nepokretnostima

• Uvođenje elektronskih zahteva i dokumenata

• Evidentiranje i legalizacija bespravnih objekata

• Pouzdana katastarska evidencija do ulaska u EU