🛢️ RUSIJA IZVUKLA GLAVNI GASNI ADUT: Kina dobija novu ponudu — "Sila Sibira 2" menja ime u "Sila Bajkala"!
Vladimir Putin preimenovao gasovod Sila Sibira 2 u Sila Bajkala. Otkrivamo zašto Rusija spaja zapadni i istočni gasni sistem i kako kriza u Hormuškom moreuzu gura Kinu u zagrljaj Moskve.
Gasovod ka Kini "Sila Sibira 2" menja ime. Predsednik Vladimir Putin dao mu je naziv "Sila Bajkala", potvrdio je ministar energetike Sergej Civilev. Pored toga, najavljen je prelazak na fazu izgradnje. Šta zapravo znači ova promena imena i šta Rusija planira da gradi pre potpisivanja konačnog komercijalnog ugovora sa Pekingom?
🗺️ Geografija iza novog imena: Spajanje zapada i istoka
Promena naziva gasovoda u "Sila Bajkala" usko je povezana sa trasiranjem na teritoriji Ruske Federacije. Za razliku od ranijeg projekta "Altaj", koji je trebalo da ide direktno iz republike Altaj u Kinu, novi pravac ide preko Mongolije i prolazi u neposrednoj blizini jezera Bajkal.
Moskva ima jasan strateški cilj — integraciju zapadnog i istočnog gasotransportnog sistema u jedinstvenu mrežu:
-
🔗 Povezivanje mreža: Povezuju se "Sila Sibira 1" i gasovod "Sahalin – Habarovsk – Vladivostok" (radovi su na 75%).
-
🏔️ Gasifikacija Sibira: Ruska deonica od Jamala do Irkutske oblasti obezbediće gas za Krasnojarsk, Sajansk, Angarsk, Irkutsk, kao i republiku Burjatiju.
-
📍 Spoj kod Kovikte: Zapadni i istočni gasni sistem spojiće se u Pri Bajkalu, čime ruski deo projekta dobija pun smisao bez obzira na izvoz.
⚠️ Prvo domaća trasa, pa tek onda granica
Stručnjaci upozoravaju da bi gradnja cevi do same kineske granice bez potpisano ugovora o ceni bila greška, jer bi Kina kao jedini kupac mogla da diktira uslove. Zato se projekat deli na dva dela.
💬 „Ako bismo potrošili milijarde dolara i udarili u granicu bez ugovora, Peking bi tražio gas u bescenje. Zato se gradi ruska deonica koja je potrebna samoj Rusiji za gasifikaciju Dalekog istoka, dok se ekspoertni nastavak kroz Mongoliju neće graditi dok se ne definiše cena“, objašnjava Igor Juškov, vodeći analitičar Fonda za nacionalnu energetsku bezbednost.
Isporučivanje gasa Dalekom istoku zahteva 9–10 milijardi kubnih metara u 2026. godini, dok će do 2035. godine te potrebe porasti na 34 milijarde kubika.
🌐 Kriza na moru menja računicu Pekinga
U proteklih godinu dana balans u pregovorima značajno se pomerio u korist Moskve, prvenstveno zbog geopolitičkih dešavanja na Bliskom istoku.
-
🚢 Ranjivost tečnog prirodnog gasa (TPG): Kriza u Hormuškom moreuzu pokazala je Pekingu koliko je opasno oslanjanje na pomorski transport gasa.
-
📈 Skok cena: Katarke isporuke su obustavljene, a azijske spot cene gasa skočile su u nebesa.
-
🛡️ Sigurna kopnena trasa: Ruski gasovod za Kinu više nije samo pitanje jeftinog energenta, već primarna polisa osiguranja od blokada na moru.
⏳ Šta je sledeći korak?
Analitičar IRTTEK-a Mihail Vakiljan ističe da "prelazak na izgradnju" podrazumeva da su izviđanja, projektovanje i finansijske sheme završeni, te da slede nabavka cevi i mobilizacija na tereni.
Ipak, pravi signal da je dogovor postignut neće biti novo ime ili početak radova u Sibiru, već javno objavljena formula cene i obavezujuće količine koje će Kina preuzimati.
Dodaj Novine Info kao svoj Google izvor
Kakva je vaša reakcija?
Like
0
Dislike
0
Love
0
Funny
0
Angry
0
Sad
0
Wow
0