Trampove carine prete hrvatskoj farmaceutskoj industriji: Milioni evra i radnih mesta pod znakom pitanja

Najveći deo hrvatskog izvoza u SAD, čak 40%, čine farmaceutski proizvodi, što iznosi 319 miliona evra. Prema poslednjim dostupnim podacima za 2023. godinu, koje je objavila Hrvatska udruga poslodavaca, farmaceutske kompanije u Hrvatskoj ostvarile su godišnji prihod veći od 735 miliona evra, od čega više od 70% dolazi iz izvoza. Lekovi proizvedeni u Hrvatskoj izvoze se u oko 60 zemalja sveta, uključujući najrazvijenija farmaceutska tržišta poput Sjedinjenih Američkih Država i zemalja Evropske unije. Ova industrija direktno zapošljava više od 5.000 radnika, dok u lancu dobavljača podržava više od 10.000 ljudi.

Među najvećim igračima ističe se Pliva, deo Teva grupe, koja je najveći hrvatski izvoznik u SAD. Čak 90% prihoda Plive dolazi iz izvoza, a trećina tog izvoza usmerena je upravo na američko tržište. Nova trgovinska politika koju Tramp najavljuje mogla bi stoga imati najveći uticaj upravo na ovu kompaniju, ugrožavajući stotine miliona evra prihoda.

Iako su farmaceutski proizvodi trenutno izuzeti iz recipročnih carina koje je Tramp najavio u sredu uveče, to ne smiruje ni industriju ni one koji brinu o javnom zdravlju širom sveta. Stručnjaci upozoravaju da bi uvođenje carina, čak i indirektno, moglo smanjiti snabdevanje lekovima i povećati nestašice na globalnom nivou. Farmaceutska industrija globalno je izuzetno povezana, a nijedna regija nije potpuno nezavisna u snabdevanju lekovima. Zbog toga se lekovi često izuzimaju iz trgovinskih nameta, pa čak i iz sankcija, na primer onih uvedenih Rusiji nakon početka rata u Ukrajini. Međutim, nova Trampova administracija mogla bi promeniti pravila igre, što izaziva zabrinutost u hrvatskoj industriji. Posledice pada profitabilnosti farmaceutskih kompanija, uz poremećaje u lancu snabdevanja, mogle bi imati dalekosežne posledice.

Džef Stol, stručnjak iz američke kancelarije konsultantske kuće KPMG, nedavno je izrazio zabrinutost da bi pod nove carine mogli pasti i aktivni farmaceutski sastojci. To bi značajno povećalo troškove proizvodnje generičkih lekova, koji su već pod pritiskom zbog politike smanjenja cena u Evropi. Takva situacija već je izazvala nestašice kritičnih lekova, a uvođenje carina moglo bi dodatno pogoršati problem. Strategija povratka proizvodnje na domaće tržište, koju zagovara EU, a sada i Tramp u SAD-u, u farmaceutskoj industriji izuzetno je teško ostvariva. Reč je o visokoregulisanom sektoru u kojem su procesi skupi i dugotrajni, što znači da brzo prilagođavanje nije realno.

U hrvatskoj industriji vlada nemir. Poslodavci i stručnjaci strahuju kako će novi trgovinski rat uticati na poslovanje gotovo preko noći. "Ako carine stupe na snagu, to neće pogoditi samo naše prihode, već i globalnu dostupnost lekova. Ne radi se samo o novcu, već o zdravlju miliona ljudi", upozorava jedan od čelnika hrvatske farmaceutske industrije. S obzirom na to da Pliva i druge kompanije zapošljavaju hiljade ljudi i značajno doprinose hrvatskoj privredi, posledice bi mogle biti katastrofalne ne samo za kompanije, već i za celu zemlju.

Hrvatska vlada zasad nije izašla sa konkretnim planom kako se nositi sa ovom pretnjom. U međuvremenu, industrija traži hitna rešenja kako bi zaštitila svoje interese i osigurala stabilnost. Hoće li Hrvatska uspeti da očuva svoj položaj na globalnom tržištu ili će Trampove carine izazvati domino efekat koji će uzdrmati ovaj ekonomski sektor, tek ćemo videti.