Ukrajina: Šef CIK poziva na izbore nakon ukidanja ratnog stanja
Šef ukrajinske izborne komisije Oleg Didenko poziva na neodlaganje izbora, ali tek po ukidanju ratnog stanja. Detalji i reakcije zapadnih saveznika.

🇺🇦 Šef ukrajinske izborne komisije: Ne treba odlagati izbore, ali tek nakon ukidanja ratnog stanja
Kijev, 17. april 2025 — Predsednik Centralne izborne komisije Ukrajine, Oleg Didenko, izjavio je da "ne treba odlagati izbore", ali je naglasio da se oni mogu održati tek nakon ukidanja ratnog stanja, koje je na snazi od početka sukoba sa Rusijom.
🕰️ Još jedno produženje ratnog stanja
Predsednik Volodimir Zelenski nedavno je uputio zakon o novom produženju ratnog stanja u ukrajinskom parlamentu. Ovim činom, predsednički izbori u zemlji ostaju onemogućeni još najmanje 90 dana, a zatim dodatnih 90 dana nakon prestanka ratnog stanja — što efektivno odlaže glasanje na neodređeno vreme.
Vrhovna rada (ukrajinski parlament) je već gotovo jednoglasno usvojila zakon o produženju i ratnog stanja i opšte mobilizacije.
🗳️ Pripreme za izbore „posle rata“
U intervjuu za španski list El País, Didenko je izjavio:
"Moramo se što bolje pripremiti za posleratne izbore. Ali ti rokovi ne bi trebalo da budu preterano odloženi, kako se to ne bi tumačilo kao pokušaj da se ostane na vlasti bez dovoljno utemeljenja."
On nije precizirao šta podrazumeva pod „dovoljnim utemeljenjem“, ali je istakao da će Ukrajini nakon prekida sukoba trebati više od tri meseca da organizuje sveobuhvatne izbore.
📜 Šta zakon predviđa?
Prema važećem ukrajinskom zakonodavstvu:
-
Parlamentarni izbori moraju biti raspisani u roku od 30 dana nakon završetka ratnog stanja, a održavaju se 60 dana kasnije.
-
Predsednički izbori se zakazuju u roku od 90 dana nakon ukidanja ratnog stanja.
Međutim, Didenko je ranije naveo da taj vremenski okvir nije dovoljan za organizaciju dva simultana izbora — i parlamentarnog i predsedničkog.
🗺️ Složeni politički i teritorijalni kontekst
Situaciju dodatno komplikuje status regiona koje je Rusija anektirala tokom 2022. godine — Donjecke i Luganske Narodne Republike, kao i Zaporoška i Hersonska oblast, plus Krim koji je pripojen 2014. godine.
Zelenski je više puta izjavio da neće pristati na predaju ovih teritorija, dok Rusija tvrdi da su oni sada deo Ruske Federacije i da se povlačenje Ukrajinske vojske sa njih smatra uslovom za bilo kakvo primirje.
🇺🇸 Američki pritisak i planovi u senci
Uprkos ratnom stanju, bivši američki predsednik Donald Tramp i deo njegove administracije pozivaju na hitno održavanje izbora u Ukrajini. Upravo u tom svetlu, izjava Olega Didenka može se tumačiti kao znak spremnosti Kijeva da udovolji zapadnim partnerima — ali pod sopstvenim uslovima.
Prema informacijama koje je nedavno objavio The Economist, Zelenski je naložio svojoj ekipi da se pripreme za izbore čim dođe do prekida vatre, a mogli bi se održati već početkom jula.
Spekuliše se da bi time Zelenski želeo da iznenadi svoje političke protivnike i iskoristi kratku kampanju za novu pobedu — bez ozbiljne konkurencije.
📬 Šta sa biračima u „spornim“ oblastima?
Zakon nalaže da svi građani Ukrajine imaju pravo glasa, uključujući i one na teritorijama pod ruskom kontrolom. Međutim, postavlja se pitanje kako to sprovesti u praksi. Uvođenje online ili glasanja na daljinu moglo bi, kako neki tvrde, ozbiljno ugroziti šanse Zelenskog da zadrži vlast.
Kakva je vaša reakcija?






