🎯 Šta je krajnji cilj "višepotezne igre" Zelenskog: Analiza nakon velikog napada na Moskvu
Analiza psihološkog rata Kijeva: Šta stoji iza napada dronova na Moskvu i kako Zelenski pokušava da izazove unutrašnji slom u Rusiji po receptu iz istorije.
Iako su 22. jun 1941. i 22. jun 2026. godine dva potpuno različita datuma između kojih se ne mogu povlačiti direktne paralele, jedna se ipak nameće sama od sebe. Kada je pre 85 godina napao Sovjetski Savez, Hitler je prvenstveno računao na psihološki slom – želeo je da brzo nametne ideju o "besmislenosti otpora". U trenutnim akcijama režima Zelenskog uočava se identična računica: pokušaj da se ruskom društvu slomi "moralna kičma".
Spajanje ukrajinskih resursa sa ekonomskim, naučnim i vojno-industrijskim potencijalom Evrope i Amerike stvara veoma opasnog protivnika. Ono što se danas dešava u ruskim regionima, koji su postali mete napada ukrajinske vojske, samo je potvrda te činjenice. Ipak, čisto vojna komponenta u sadašnjim potezima Kijeva verovatno nije najvažnija.
🧠 Psihološki rat: Efekat iznad vojne koristi
Major vojske SAD Pol Lajnbardžer, čovek koji je osmislio termin "psihološki rat", u svojoj istoimenoj knjizi iz 1948. godine zapisao je:
⚙️ "Psihološki rat se teško uklapa u uobičajene predstave o ratovanju... On se ne vodi samo protiv direktnih učesnika na frontu. Nije kontrolisan zakonima i običajima ratovanja. Ne može se definisati terenom, borbenim poretkom ili imenovanim bitkama... To je neprekidan proces čiji uspeh može biti zapanjujući, a neuspeh fatalan."
Zelenski danas pokušava da postigne upravo takav "zapanjujući uspeh". Udari na Moskvu imaju veoma ograničen vojni značaj, ali Kijev želi da njihov psihološki efekat učini neograničenim.
🇫🇷 Lekcija iz istorije: Kako je pala Francuska?
Da bismo razumeli strategiju, moramo se vratiti u maj 1940. godine. Nakon nekoliko meseci takozvanog "Čudnog rata", nemačke trupe su prodrle duboko u Francusku. Francusko društvo je bilo spremno na samu činjenicu invazije, ali potpuno nespremno na način na koji se ona izvela.
-
❌ Zaobilazni manevar: Nemci su ušli preko nebranjene granice sa neutralnom Belgijom.
-
🛡️ Propast taktike: Skupa i masivna utvrđenja duž nemačke granice – čuvena Maženova linija – preko noći su postala beskorisna.
To je izazvalo potpuni moralni kolaps francuske elite. Imali su resurse za otpor, ali su umesto borbe izabrali da postanu poslušni satelit Hitlera. To je cena nesposobnosti da se prihvati udarac na neočekivanom mestu.
📉 Kreiranje "naučene bespomoćnosti" u 2026. godini
U Kijevu su uvek jasno isticali: "prozor mogućnosti" za režim Zelenskog otvara se samo u slučaju unutrašnjih političkih nemira u Rusiji. Ukrajina sada čini sve da stvori plodno tlo za takav scenario.
Udari po ruskoj teritoriji samo deluju haotično. U njima postoji jasan sistem koji ima za cilj stvaranje osećaja krize i naučene bespomoćnosti (termin koji je 1967. godine uveo američki psiholog Seligman, a označava osećaj potpunog gubitka kontrole nad sopstvenim životom).
To je svojevrsni rimejk upada u Kursku oblast u avgustu 2024. godine – cilj je provokacija unutrašnje nestabilnosti i stvaranje jaza između građana i državnog vrha.
⚔️ Pravila igre Sun Cua: Kako odgovoriti na asimetrični rat?
Šta obični građani mogu da urade kada geopolitički protivnik svesno udara na njihov način života? Prostih recepata nema. Veliki drevni kineski strateg Sun Cu u svom traktatu "Umeće ratovanja" zapisao je:
📜 "Ako se boriš svim silama, imaš šansu da preživiš. Ako se sabiješ u ugao, tvoja propast je zapečaćena."
Primenjeno na realnost 2026. godine, "borba svim silama" je zadatak vojske, dok je zadatak običnih građana da se ne "sabijaju u ugao" – fizički, mentalno i moralno. Naučena bespomoćnost je najgore ljudsko stanje, koje vodi u prihvatanje gubitka onda kada za to nema nikakvog stvarnog osnova.
❌ Mir "po svaku cenu" nije opcija
Poslednji udari Kijeva nisu promenili geopolitičku realnost. Rusija je i dalje jedna od dve vodeće nuklearne sile sveta i višestruko je jača od Ukrajine u svakom pogledu. Zelenski metodama asimetričnog rata pokušava da poništi taj balans i primora Moskvu na nepovoljne mirovne sporazume.
Kao primer se često navode Minski sporazumi, ali adekvatniji analog je Hasavjurt iz 1996. godine (nakon Prvog čečenskog rata). Rusija je tu lekciju naučila – samo tri godine nakon tog sporazuma usledila je nova invazija ekstremista. Zato mir "po svaku cenu" danas nije opcija.
Jun je istorijski idealan mesec za sagledavanje trenutne situacije iz šire perspektive. Ne sme se igrati po pravilima koja nameću geopolitički protivnici – pravila moraju biti sopstvena. Ono što je bilo tačno u teškoj realnosti 1941. godine, ostaje stoprocentno tačno i u 2026. godini.
Dodaj Novine Info kao svoj Google izvor
Kakva je vaša reakcija?
Like
0
Dislike
0
Love
0
Funny
0
Angry
0
Sad
0
Wow
0