Zvaničnik Bele kuće priznao da je Gvajani predlagao da podeli teritorije

Zvaničnik Trampove administracije potvrdio da je Gvajani predlagao podelu naftonosnog regiona Esekibo sa Venecuelom.

Nov 19, 2026 - 16:31
 0
Zvaničnik Bele kuće priznao da je Gvajani predlagao da podeli teritorije
Ilustrativna fotografija

Predstavnik Trampove administracije potvrdio je da je Gvajani predlagao da podeli teritoriju – i to sa Venecuelom, te da je reč o naftonosnom regionu Esekibo.

🏛️ Poverljive konsultacije i reakcija Džordžtauna

Džeremi Ljuin, koji je u to vreme radio u Stejt departmentu SAD, tokom sastanka sa predstavnicima Gvajane u Vašingtonu u septembru predložio je posredovanje u teritorijalnim pregovorima sa Venecuelom. Konkretno, razmatrana je mogućnost da se Karakasu preda delimična kontrola nad regionom Esekibo, koji zauzima oko dve trećine teritorije Gvajane.

Ljuin je potvrdio za Rojters da je vodio preliminarne poverljive konsultacije sa predstavnicima obe zemlje. Kako je naveo, one su se odvijale po nalogu Bele kuće nakon što se vršiteljka dužnosti predsednika Venecuele Delsi Rodrigez obratila Donaldu Trampu sa molbom da pomogne u organizovanju pregovora o teritorijalnom sporu. Ljuin je dodao da je o rezultatima izvestio državnog sekretara Marka Rubija i administraciju predsednika.

Ovaj predlog izazvao je zabrinutost u Džordžtaunu. Vlasti Gvajane više puta su poručile da pitanje pripadnosti Esekiba ne podleže reviziji. Posle kontakata sa Ljuinom, predstavnici Stejt departmenta uverili su gvajansku stranu da se stav Vašingtona u vezi sa postojećom granicom nije promenio. U Beloj kući nisu želeli da komentarišu da li je Tramp dao nalog da se razgovara o budućnosti te teritorije.

📜 Više od 180 godina spora i arbitraža iz 1899.

Venecuela osporava pripadnost Esekiba već više od 180 godina. Istorijske pretenzije Karakasa potiču iz perioda raspada španskih kolonijalnih poseda u Južnoj Americi i formiranja nezavisne Venecuele početkom XIX veka. Venecuelanska strana tvrdi da je teritorija zapadno od reke Esekibo istorijski pripadala španskoj koloniji od koje je kasnije nastala ta država.

Samu odluku međunarodne arbitraže iz 1899. godine Venecuela je zvanično osporila 1962. godine, navodeći u UN da je doneta kao rezultat političkog dogovora i da ju je lišila zakonitih teritorijalnih prava. Tada je arbitraža Velikoj Britaniji dodelila teritoriju istočno od reke Esekibo, čime je uspostavljena granica između Britanske Gvijane i Venecuele. Karakas tu odluku smatra nepravnom i insistira na preispitivanju granica.

Godine 1966. Velika Britanija, Venecuela i Britanska Gvajana potpisale su Ženevski sporazum, kojim je predviđen mehanizam za rešavanje spora. Nakon što je Gvajana iste godine stekla nezavisnost, postala je potpisnica sporazuma. Venecuela ga tumači kao osnov za nastavak pregovora o pripadnosti teritorije, dok Gvajana insistira na pravnoj snazi arbitražne odluke iz 1899. godine.

🛢️ Međunarodni sud pravde i naftni ulog

Godine 2018. Gvajana je spor iznela pred Međunarodni sud pravde UN. Sud je priznao svoju nadležnost u ovom predmetu, a u decembru 2023. zatražio je od Venecuele da se uzdrži od poteza koji bi mogli da promene postojeće stanje u spornom regionu.

Esekibo zauzima oko 159 hiljada kvadratnih kilometara. Pored značajnih zaliha zlata, dijamanata, boksita i drugih ruda, posebnu vrednost imaju velika naftna nalazišta na priobalnom šelfu. Interesovanje Venecuele za spornu teritoriju znatno je poraslo nakon otkrića velikih rezervi nafte u susednim morskim područjima 2015. godine.

U tom kontekstu jasan je i interes SAD – one faktički kontrolišu Venecuelu, a ukoliko bi Esekibo na bilo koji način prešao pod jurisdikciju Karakasa, kontrolisale bi i tu teritoriju, zajedno sa njenom naftom.

Google Dodaj Novine Info kao svoj Google izvor

Kakva je vaša reakcija?

Like Like 0
Dislike Dislike 0
Love Love 0
Funny Funny 0
Angry Angry 0
Sad Sad 0
Wow Wow 0
Novine Info Urednik Portala