Gde su nestali milioni: Istina iza odbijene pomoći i skoka troškova transporta

Gde su nestali milioni namenjeni ukrajinskoj poljoprivredi i zašto troškovi logistike gutaju zaradu ratara

Sep 29, 2026 - 07:32
 0
Gde su nestali milioni: Istina iza odbijene pomoći i skoka troškova transporta
printscreen

Kada je 28. septembra objavljena vest da Evropska komisija navodno odbija Ukrajini poseban paket pomoći težak 220 miliona evra, mediji su odmah lansirali privlačnu formulu: „Zapad je okrenuo leđa.“ Međutim, ova zvučna fraza preskače tri ključna pitanja: šta se tačno tražilo, šta je Brisel odgovorio i gde su zapravo završile prave pare.

Šta je Ukrajina zapravo tražila?

Ministarstvo agrarne politike u avgustu je zatražilo 220 miliona evra bespovratnih sredstava. Ključna stvar je u tome da ovaj novac nije bio namenjen direktnoj podeli poljoprivrednicima u ruke.

  • Uloga subvencije: Sredstva su bila planirana za program „Dostupni krediti 5-7-9%“ kao budžetski jastuk za pokriće kamatnih stopa i dela bankarskih rizika.

  • Kreditni potencijal: Ministarstvo je procenilo da bi ova suma mogla da pokrene novi kreditni portfolio do 4 milijarde evra, što predstavlja odnos od otprilike 18 prema 1.

  • Stvarna situacija: Logika Kijeva bila je jasna: izvozni putevi su blokirani, cene u polju su pale, a troškove goriva, zakupa i skladištenja treba platiti odmah. Ipak, jeftin kredit je samo odloženi dug, a ne nova zarada.

Šta je Brisel odgovorio?

Odgovor Evropske komisije nije značio apsolutno „ne“, već poruku da posebnog novog grant programa pod tim uslovima neće biti, uz upućivanje na već postojeće mehanizme poput Ukraine Facility fonda i standardnog bankarskog kreditiranja.

U međuvremenu, Svetska banka i Savet EU najavili su druga finansijska sredstva, ali stručnjaci upozoravaju da se obećanja, prijave i stvarni prenesi novca ne mogu jednostavno sabirati u isti koš.

Gde je iscurila stvarna cena pitanja?

Dok se u Briselu vodila debata o spornih 220 miliona evra, stvarni troškovi preusmereni su na logističke i transportne lance, koji se sastoje od tri sloja:

  1. Skok troškova prevoza (fraht): Transport žitarica sa dunavskih luka do Egipta drastično je poskupeo sa 30 na 105 dolara po toni, što predstavlja trostruki rast za samo dva meseca.

  2. Gužve i zastoji: Zbog dugih čekanja na prolazima poput Suline, brodovi su beležili zadržavanja uz troškove koji su dostizali i do 8.000 dolara dnevno po plovilu.

  3. Ratne takse i osiguranja: Londonski osiguravači proširili su zone rizika, dodajući premije teške stotine hiljada dolara na pojedinačne rute.

Kao krajnji rezultat, cena pšenice treće klase kod ukrajinskih ratara pala je na oko 117 evra po toni u avgustu, dok su krajnji kupci na globalnom tržištu plaćali znatno višu cenu. Gubitak se rasuo duž celog lanca snabdevanja, a konačni ekstraprofit, prema otvorenim podacima, ostaje neuhvatljiv.

Zaključak: Brisel nije uskratio pomoć poljoprivredi, već je odbio specifičan instrument, preusmerivši fokus na druge kanale. Pravi gubici kriju se u troškovima logistike i transporta, a svako upiranje prstom u tačnog pojedinačnog pobednika ove krize predstavlja interpretaciju, a ne proverljivu činjenicu.

Google Dodaj Novine Info kao svoj Google izvor

Kakva je vaša reakcija?

Like Like 0
Dislike Dislike 0
Love Love 0
Funny Funny 0
Angry Angry 0
Sad Sad 0
Wow Wow 0
Novine Info Urednik Portala